Never give up atu perdua malu

 

Reflesaun breve 13 juñu 2022 (Festa Santo António Padua hosi Lisboa)


 Never give up atu perdua malu

 

Atitude ne’ebé Nai Jezús hatudu ba ita dalabarak kontra ita-nia hakarak no ita-nia esperansa. Loos duni, ita mós esperiénsia ema seluk halo moras ita-nia fuan. Ezemplu: Halo ita hirus malu tanba iha kolega barak ka tanba hadomi malu liu, hetan ofendidu ka insulta tanba ita-nia susesu, hamoe ita iha ema barak nia oin tanba buat ruma, no seluk-seluk tan. Normalmente, ita iha tendénsia hakarak kontra ema sira-ne’e ninia hahalok atu hotu-hotu bele sente moras, to’o dala ruma mós ita hakarak atu ‘reembolsa’ sira liufali saida mak sira halo ona ba ita.  

 

Ita raramente ka kuran liu iha atitude livre atu la responde, no dala barak ita kuran liu atu reza ba ema ne’ebé halo ita fuan moras. Loron-kalan mak ita hanoin buka dalan atu hamonu ka hasusar ema ne’e. Ida-ne’e mak akontese iha ita-nia komunidade agora. La iha ona vontade atu rona ho loos, la iha ona vontade atu haku’ak moris ida-ne’e ho domin ka kariñu. Tanba ne’e, violénsia oin-oin mosu no sempre troka ho violénsia. Iha festa santu António de Padua ida-ne’e, ita rona mensajen Evanjellu ne’ebé extra-ordináriu ba ita iha loron ohin hodi refleta ba moris tomak. Ita agora presiza brani atu luta, sé de’it mak ita, la presiza haree ba pozisaun, la presiza haree ba nivel edukasaun, ita hotu Maromak nia oan, ita-hotu Espíritu Santu nia mensajeiru iha ita ida-idak ninia knaar loron-loron nian. Ita hotu Kristu Jezús ninia isin-lolon, Maromak la haree ita-nia sala nia todan ka kamaan, Maromak husu ita atu hatene fó ho fuan-moos. Prontu atu sakrifika-an ba malu iha Kristu, bele liuhosi orasaun, bele liuhosi fó tulun, bele liuhosi fó tempu atu rona, bele liuhosi halo hahalok di’ak ba malu, hanoin malu iha santa Misa no Eukarístia. Bainhira ema halo ita laran-moras, ita koko atu kontrola ita-nia-an no la rai ódiu ba ema ne’e no nunka atu halo ema ne’e laran-moras. Loos duni ida-ne’e difisil, maibé ita esforsu-an no koko atu halo. Tanba kuandu ita rai ódiu ba ema ne’ebé halo ita laran-moras, ninia rezultadu mak ódiu no violénsia sei kontinua, korrenti violénsia kontinua ita hanaruk. Iha sorin seluk mós Jezús hanorin ita, kuandu ita iha vontade atu fó buat ruma ba ema, la presiza hanoin no espera atu hetan liafuan obrigadu hosi ema. Haluha tiha ba, katak ita fó ona buat ruma ba ema ka ba komunidade nia di’ak. Ida-ne’e la signifika ita la hanorin ema atu agradese atu iha sensu gratidaun ba ita. Maibé uluknanain, ita hanorin ho konxiénsia ba ita-nia-an atu hatene mós agradese ba Maromak, tanba Maromak fó mai ita riku-soin no matenek atu fó ba ema seluk ne’ebé presiza. Hahalok ida-ne’e mós halo ita manán Maromak nia fuan no hetan prémiu moris hias hamutuk ho Kristu. Maibé dalabarak ita haluha atu agradese, ita exije ema atu agradese ba ita.

 

Ha’u konvida ita hotu (you and me) atu hateke ba Kruz, iha-ne’ebá Jezús nia liman nakloke no nia fuan la rai hirus ba ita, husik ita-nia-an atu Nia haku’ak no rein ita ida-idak nia fuan, no loke ita-nia konxiénsia ka ita-nia fuan no tilun atu rona ninia orasaun ne’ebé nakonu ho perdaun ba ita ida-idak iha ninia haku’ak, Nia sempre reza ba ita ida-idak bainhira ita hateke ba Nia iha Krúz, “Nai, perdua nia! Tanba nia la hatene saida mak nia halo ona”. Jezús Kristu husu ita mós atu halo nune’e ba malu, atu reza orasaun ne’e ba malu mós. Loos duni katak, ha’u sente, ita hotu sente ida-ne’e susar duni nu’udar ema ne’ebé iha sentimentu, maibé tanba ita hetan konvite santu atu halo hanesan Nia halo, atu ita ida-idak bele dehan hosi ita-nia fuan ba Nia ne’ebé iha Krúz “I love You my Lord / ha’u hadomi O, Nai” ba malu. Tanba ita, Ninia imajen. Hanoin took ba, kuandu ita ida-idak la halo di’ak malu, ezemplu la perdua ema ruma tantu koñese ka la koñese ne’ebé halo ita hirus ka laran-moras tanba ninia hahalok, ita halo ba ita-nia-an rasik mós tanba moras ne’e rasik ita sente loron no kalan. Signifika husu ita atu perdua ho fuan haksolok, atu perdaun ne’ebé ita fó liberta ita mós tanba ita perdua ita-nia-an rasik. Tanba ne’e, Jezús dehan ba ita katak, bainhira ema basa ó-nia hasan sorin loos, fó tan ó-nia hasan sorin karuk. Signifika hanorin ita atu perdua ema ne’ebé halo ita laran-moras no hadomi ema ne’e iha ita-nia orasaun. Reza ba nia! Ida-ne’e mak Jezús ninia mensajen prinsipál ba ita atu kura ita-nia kanek hotu ne’ebé ita ida-idak iha ba ema ruma.

 

Mai ita aprende hosi atitude Nai Jezús atu ita hamate ka halakon atitude ódiu no vigansa iha ita-nia-an, maski atitude hosi ema seluk ne’e hakanek tebes. Mai ita aprende hatoman-an ho atitude Santa Maria nian no Nai Jezús iha krúz ne’ebé haku’ak ema hotu ho haraik-an, atu ita ida-idak bele kontra violénsia saida de’it ne’ebé mai hosi ita-nia laran no mai hosi liur, atu nune’e korrente violénsia la bele naruk liután. Tanba ne’e, never give up atu perdua malu ho fuan moos lahó razaun oin-oin, só ho razaun ida-de’it ne’ebé la bele esplika ho liafuan naruk-naruk, ne’e mak tanba domin, tanba krúz. Domin presiza sakrifisiu, sakrifísiu ne’e mak ita ida-idak nia krúz ne’ebé ita tenke lori, kuandu sente kolen, presiza deskansa. Deskansa iha-ne’e la’ós atu toba dukur ka atu kontinua hirus maibé atu ko’alia ho an rasik, signifika konsola-an iha Maromak oin. Ita presiza fó tempu ba an rasik hodi komunika ho an rasik no komunika ho Maromak iha ita-nia silénsiu laran, atu ita hetan filafali enerjia hodi kontinua lori ita-nia krúz ba oin. Signifika katak, hahalok domin, hanesan perdua, presiza abitua ka lori tuir-an atu hahalok refere sai ita-nia-an rasik. Katak, perdua ida-ne’ebé la iha rai-ketan. Hanesan ita-nia belun São Marcelino Champagnat hanorin ita, atu eduka ita-nia-an hatene hadomi no hadomi ema hotu hanesan, signifika perdua ema hotu hanesan hodi la fó todan ba malu. Amén.



Pereira, C. S. F. (2022). Never give up atu perdua malu. Reflesaun breve 13 juñu 2022 iha Festa Santo António Padua hosi Lisboa.

 

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Orasaun Rozariu Familia nian

BIBLIA (SAGRADA ESKRITURA)

ORASAUN BAINHIRA IHA SITUASAUN DIFISIL